Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je u Izvještaju o sprovedenom nadzoru u toku izborne kampanje za parlamentarne izbore 30. avgusta utvrdila da za ovogodišnje izbore nije bilo priloga od strane drugih država, privrednih društava ili pravnih lica van teritorije Crne Gore, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica i organizacija, nevladinih organizacija, kazina, kladionica i drugih priređivača igara na sreću. Utvrdivši da nije bilo stranih priloga, ASK je srušila alibi za izborni poraz Demokratske partije socijalista (DPS), koja je u više navrata od 30. avgusta isticala da je bilo direktnog uplitanja stranog faktora.
Lider DPS-a
Milo Đukanović je čak u više navrata, kako na stranačkim organima, tako i u intervjuima nakon izbornog poraza, isticao da iako je izborni rezultat bio ispod očekivanja,bio je dobar i utoliko značajniji zbog uplita sa strane. Na prvoj sjednici Predsjedništva partije, tri dana nakon izbora je konstatovano „Takav rezultat je utoliko značajniji jer je ostvaren u uslovima pandemije Kovida-19 i njenih posledica, nezabilježene propagande iz susjedstva protiv naše partije i njenih lidera i otvorenog učešća SPC, što je nezabilježeno u izbornim procesima u modernoj Evropi, a što nažalost nije naišlo na osudu međunarodne zajednice”. Tada je poručeno i „Od međunarodne zajednice očekujemo da ostane dosljedna, kao što je osam mjeseci ćutala na besprizorno miješanje druge države u naše izbore i na nezabilježen uticaj crkve na politiku, da prepusti sada ovu odluku crnogorskim političkim subjektima”.
I na sjednici Predsjedništva DPS-a tačno mjesec dana nakon izbora, kojoj je takođe predsjedavao Đukanović, ponovili su „Konstatovano je da je podrška od 143.515 glasova izuzetno značajna, utoliko više jer je ostvarena u izbornom procesu koji je pratilo direktno uplitanje stranog faktora i otvoreno učešće Srpske pravoslavne crkve”.
Agencija je u izvještaju, u dijelu kontrole političkih subjekata/prikupljenih i utrošenih sredstava, konstatovala i da dva lica koja su dala prilog političkom subjektu u kampanji nisu bila upisana u birački spisak, te da je pokrenut prekršajni postupak protiv jednog političkog subjekta, u skladu sa zakonom. U tom dijelu, kako se navodi u izvještaju, potrebno je propisati prekršajnu odgovornost za davaoce priloga a ne za političke subjekte, što je do sada bio slučaj.
Utvrđeno je i da su od 886 davalaca priloga kod Ministarstva rada i socijalnog staranja, njih 15 korisnici materijalnih davanja u 2020. godini.
Na jučerašnjem predstavljanju izvještaja, načelnik za finansiranje političkih subjekata u izbornoj kampanji u ASK-u
Dušan Drakić je kazao da je ovogodišnja izborna kampanja bila veoma skupa, te da su političke partije za izbore za poslanike i odbornike ukupno potrošile 4.245.817 eura, od čega 62 odsto na medijsko oglašavanje. Utvrđeno je i da su podnosioci izbornih lista za izbore prikupili 2.751.353,02 eura, pri čemu tu nije uračunat iznos koji su politički subjekti dobili po osnovu osvojenih mandata.
S.R.
Utvrdiće krše li odlazeći premijer i njegovi ministri UstavOvogodišnja izborna kampanja je bila najtransparentnija do sada, ali smo brojnim analizama i radom primijetili da je određena zakonska regulativa loša, ali i da postoji mogućnost njenog poboljšanja kroz izmjene zakona a i kroz određeno tumačenje od strane nadležnih sudova, što znači da ćemo morati izmijeniti zakonsku regulativu, kazala je
Jelena Perović, direktor ASK-a, predstavljajući juče izvještaj.
– Na primjer, svi znaju da je tokom izborne kampanje zabranjeno zapošljavanje, osim u određenim slučajevima i uslovima. Desilo se da je Zakon o radu usvojen početkom jula, u toku kampanje, i tu je naznačeno da se ugovori mogu zaključivati samo sa licima za nesistematizovana radna mjesta, dok Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kaže da se takvi ugovori mogu zaključivati samo za sistematizovana radna mjesta. Dakle, to je jedan nesklad u dva zakona, i tako dolazi do problema. Pored toga, i sam termin izborne kampanje je definisan različito različitim zakonima, pa ćemo inicirati i na tome da se tačno utvrdi koji je to period koliko traje izborna kampanja – kazala je Perović.
Na pitanje kako planiraju da spriječe da se i u narednoj kampanji političko oglašavanje vrši na medijima koji nisu na vrijeme, u skladu sa zakonom, dostavili cjenovnike, Perović je navela da ASK nema ingerencije da zaustavi ili zabrani nekome oglašavanje, te da će i ta stavka biti razmatrana u narednom periodu. Na pitanje da li premijer
Duško Marković i još sedam ministara krše Ustav i zakon time što pored funkcije u Vladi uporedo obavljaju i poslaničku funkciju, iako je to Ustavom izričito zabranjeno, Perović je rekla da će ASK to utvrditi u postupku koji je pokrenula protiv tih funkcionera.
Iz Agencije su tokom predstavljanja Izvještaja o sprovedenom nadzoru u toku izborne kampanje saopštili da su pokrenuli 44 postupka zbog kršenja zakona. Iako Evropska komisija i OEBS konstatuju da je DPS tokom kampanje zloupotrebljavao državne resurse i institucionalnu prednost, Perović kaže da oni to ne mogu da utvrde jer nemaju zakonsko ovlašćenje.
Predsjednik Savjeta ASK
Momčilo Radulović je istakao da se rad ASK u potpunosti preselio u zonu transparentnosti i da će on kao predsjednik na savjetu izložiti određene nepravilnosti kako bi se došlo do najboljih rješenja, te da vjeruje da će do prvih narednih lokalnih izbora doći do promjena nabolje.
)){kind=small}
